Dijalog nije monolog
Kada se u jednom od vodećih slovenskih medija pojavi izraz kongresni turizam, osjećam potrebu da podignem glas. Nakon dugogodišnjih nastojanja uspjeli smo uvesti termin industrija susreta u slovensku javnost. Štoviše, industrija susreta definirana je kao jedan od četiri vodeća proizvoda u Strategiji slovenskog turizma 2022 – 2028. Riječ je o segmentima s velikim potencijalom za daljnji rast. Dakle, strategija koja usmjerava slovenski turizam više ne koristi termin kongresni turizam.
Izraz INDUSTRIJA SUSRETA uveli smo u javni diskurs na početku pandemijske krize, kao prijevod engleskog izraza Meetings Industry. Cilj je bio da se jednim terminom obuhvate svi segmenti organizacije događanja, što smo i vizualno prikazali. Korištenje ovog izraza znanstveno je potvrdio ZRC SAZU.
Riječ industrija susreta preuzeo je i slovenski jezični portal Fran, koji je za ovaj izraz pripremio detaljnu analizu i objašnjenje.
Kreativna, a ne logistička industrija
Zašto je termin kongresni turizam neadekvatan?
Razloga je mnogo, a ključni su:
1️⃣ Ne obuhvaća cijelu industriju – Termin kongresni ograničava naš sektor isključivo na kongrese i konferencije, zanemarujući događanja poput festivala, sportskih natjecanja, team buildinga, promocija proizvoda, dodjela nagrada i brojnih drugih oblika event industrije.
2️⃣ Turizam nije glavni cilj – Sudionici događanja koriste turističku infrastrukturu, ali u osnovi nisu turisti. Oni su poslovnjaci, znanstvenici, kreativci, sportaši, javni djelatnici… Po toj logici, industrija bi mogla pripadati Ministarstvu znanosti, javne uprave ili čak gospodarstva.
3️⃣ Industrija susreta nije samo turizam – Redukcija ove industrije na turizam smanjuje njezin ekonomski značaj. To je jedan od razloga zašto je trebalo toliko godina da nas politika konačno počne slušati.
4️⃣ Pogrešna klasifikacija – U akademskim krugovima se događanja često nazivaju dopunskim turističkim aktivnostima. Ovakav stav zanemaruje činjenicu da su upravo veliki događaji učinili destinacije poput Portoroža prepoznatljivima.
5️⃣ Razlika između sjevera i juga Europe – Na sjeveru Europe industrija susreta pripada kreativnim industrijama, dok se na jugu često stavlja pod turizam ili uopće ne prepoznaje kao zaseban sektor.
Što kaže njemački model?
Prema istraživanju R.I.F.E.L. instituta (2020), njemačka industrija susreta šesta je najvažnija gospodarska grana Njemačke, s godišnjim prihodom od 129,09 milijardi eura i 1,5 milijuna zaposlenih.
Turistički šovinizam
Top 6 industrija u Njemačkoj (prihodi 2020.):
- Automobilska industrija – 428,92 milijarde EUR
- Strojarstvo – 261,78 milijardi EUR
- Kemijska i farmaceutska industrija – 202,95 milijardi EUR
- Elektrotehnička industrija – 184,34 milijarde EUR
- Prehrambena industrija – 179,56 milijardi EUR
- Industrija susreta – 129,09 milijardi EUR
Njemačka industrija susreta podijeljena je na:
- ✅ 88,55 % poslovnih događanja (114,3 milijarde EUR)
- ✅ 5,91 % javnih događanja (7,3 milijarde EUR)
- ✅ 5,13 % kulturnih događanja (6,6 milijardi EUR)
- ✅ 0,41 % sportskih događanja (0,5 milijardi EUR)
Njemačka je treće najveće tržište događanja na svijetu, odmah iza SAD-a i Kine. Godine 2020. u Njemačkoj je održano više od 3 milijuna konferencija i kongresa na više od 7.500 lokacija.
Što možemo naučiti iz ovoga?
📌 Industrija susreta mora biti jasno definirana kao gospodarska grana, a ne kao „dopunska“ turistička aktivnost.
📌 Strateški dokumenti moraju koristiti pravilnu terminologiju kako bi se osigurao razvoj sektora.
📌 Hrvatska industrija susreta mora imati vlastiti think-tank koji će osigurati njen rast i razvoj.
Zamislite da njemačka automobilska industrija koristi termin “industrija automobila i klinastih remena”.
Apsurdno, zar ne? Isti je slučaj s terminom “industrija susreta i sajmova”, koji se često koristi, a potpuno je nelogičan.
Podaci o slovenskoj industriji susreta (2019.):
- 📌 270 milijuna EUR – godišnji prihodi industrije susreta
- 📌 48 milijuna EUR – plaćeni PDV državi
- 📌 891 milijun EUR – multiplikativni učinci industrije
- 📌 1.446 EUR – prosječna potrošnja kongresnog gosta
- 📌 3,3 puta veća potrošnja kongresnog gosta u odnosu na klasičnog turistu
- 📌 482 EUR – dnevna potrošnja kongresnog gosta
Zaključak: Vrijeme je za ozbiljan dijalog
Slovenska industrija susreta može ostvariti 25 % svih turističkih prihoda do 2030. godine, s prosječnom dnevnom potrošnjom sudionika od 690 EUR/dan.
Ali da bismo to postigli, moramo biti jasni u definiranju sektora:
📌 Ako ćemo i dalje koristiti zastarjele termine poput kongresnog turizma, industrija će ostati u sjeni drugih sektora.
📌 Ako želimo da nas politika i gospodarstvo shvate ozbiljno, moramo definirati svoju industriju jednako precizno kao Njemačka.
Umjesto monologa, potreban nam je dijalog.
