Može li ChatGPT uopće napisati Antigonu?
U Slovenskom narodnom kazalištu Drama izvodi se izvanredna drama Dominika Smoleta – Antigona. U prvom planu je Kreont, bezosjećajni vladar, ciničan i nemoralan vođa, kralj ništavila i vrhunski manipulator koji ljude koristi za ostvarenje vlastitih ciljeva. Predstavlja se kao gospodar svijeta u kojem nema jasne razlike između dobra i zla, već samo između većeg ili manjeg zla. Nasuprot njemu stoji Antigona, moralni stup drame i nedostižan ideal – ono što govori, uistinu i čini. Za svoju ideju spremna je žrtvovati sve…
U kratkom vremenu ovu sam dramu gledao već drugi put, a svaki put rezonira drugačije i povezuje me sa stanjem duha u kojem se nalazimo. Otvara brojna pitanja koja bi trebali postavljati i pojedinci i društvo u cjelini. Pomno slušajući izvanredne glumce, gdje svaka riječ i svaki naglasak imaju značaj, ispunjava me nada i povjerenje u neograničenu moć ljudskog suosjećanja i empatije. Zanimljivo je da je Dominik Smole ovo izuzetno djelo napisao na benzinskoj crpki. Ova urbana legenda potvrđuje da su socijalna inteligencija, emocije i kreativnost neodvojivi od čovjeka i da ih ni najnapredniji algoritam ne može zamijeniti.
Gledajući predstavu, potvrdio sam i neke misli koje me prate kroz godinu u kojoj je umjetna inteligencija postala glavna tema. Hoće li takve talente, kakvi su glumci Drame, zamijeniti hologramski likovi generirani umjetnom inteligencijom? Može li ChatGPT uopće napisati Antigonu, za koju glavni glumac Jurij Zrnec kaže da je monolitna i bezvremenska? Hoće li dubok dramski tekst Dominika Smoleta zamijeniti površni tekst generiran u nekoliko sekundi pomoću ChatGPT-a? Hoće li umjesto genijalnog redatelja Janeza Pipana predstave režirati algoritmi? Hoće li scenografiju Marka Japlja zamijeniti scena generirana alatima poput DALL-E2?
PROVJERA AUTENTIČNOSTI TEKSTOVA
Nakon predstave, obuzela me ideja da analiziram tekstove koje su mi kolege iz različitih industrija poslali na naš urednički stol. Koristio sam GPT Zero, jedno od najpreciznijih alata za provjeru originalnosti tekstova (https://gptzero.me/). Ovaj alat razvio je Edward Tian, student na Sveučilištu Princeton.
🔎 Rezultati analize:
📌 Analizirao sam 20 priopćenja za javnost – 82% ih je napisano bez pomoći AI-a, dok je 18% u velikoj mjeri generirano pomoću ChatGPT-a.
📌 Zanimljivo, postoji jasna korelacija između ugleda brenda i vjerodostojnosti tekstova – što je jači ugled brenda, veća je vjerojatnost da su njihova priopćenja autentična.
📌 Analizirao sam i tekstove objavljene na društvenim mrežama – već 30% njih generirala je umjetna inteligencija.
Naravno, uzorak nije dovoljno velik za znanstvene zaključke, ali potvrđuje jedno od predviđanja Gartnera (https://www.gartner.com/):
– Do 2025. godine 30% marketinških tekstova generirat će umjetna inteligencija (danas je to samo 2%).
– Do 2030. godine 90% blockbustera bit će generirano pomoću AI-ja (trenutno 0%).
Ne mogu sa sigurnošću reći možemo li potpuno vjerovati ovakvim istraživanjima, ali jedno je sigurno – umjetna inteligencija već je sada nezamjenjiva u prijevodima, generiranju ideja, analizi slika i još mnogočemu. I sam koristim ChatGPT, ali ga doživljavam samo kao alat, a ne kao zamjenu za ljudsku kreativnost.
Površni, generički tekstovi generirani AI-jem lako su uočljivi. Evo nekoliko ključnih pokazatelja:
- Ponavljanje ključnih fraza – rečenice su često redundantne i služe samo kao popunjavanje prostora.
- Nedostatak dubine – tekstovi se ne upuštaju u dublje analize i ne nude dublje uvide.
- Netočni podaci – AI često koristi zastarjele ili netočne izvore, ograničene na podatke objavljene prije 2021. godine.
- Struktura teksta – rečenice su obično kraće, sintetičke i generičke, bez pravog autorskog pečata.
Glumci i gledatelji svaki put doživljavaju ovu rečenicu drugačije. Nije li to čar i suština umjetnosti? Umjetna inteligencija ne uključuje osobna iskustva, emocije ili uvjerenja – barem za sada.
Ne smijemo zaboraviti da su Elon Musk i Sam Altman (suosnivači OpenAI-a) među ključnim akterima razvoja AI tehnologije. Čak je i Sam Altman izjavio da AI tehnologija treba regulaciju.
Nedavno su europski izdavači na Frankfurtskom sajmu knjiga potpisali deklaraciju kojom pozivaju Europsku uniju da poduzme korake u zaštiti autorskih prava. Na popisu autora čiji su tekstovi zloupotrijebljeni od strane AI-ja nalaze se i Haruki Murakami i Jonathan Franzen. Nikada nisu dali dopuštenje za korištenje svojih djela.
Zato pozdravljam inicijativu EU-a koja do kraja 2025. godine planira donijeti EU Artificial Intelligence Act, zakon koji će regulirati ovo područje.
KAKAV SVIJET ŽELIMO?
Trenutno živimo u eru tehnoloških Kreonta, koji žele manipulirati društvom za vlastite interese.
- Ne smijemo biti naivni.
- Ne smijemo dopustiti da tehnologija postane izgovor za neodgovorno ponašanje.
- Trebamo Antigonu – figuru koja će se boriti za regulaciju AI-ja, zaštitu kreativnih industrija i očuvanje ljudske umjetnosti.
Budućnost umjetne inteligencije nije samo pitanje tehnologije – to je pitanje društvenog poretka i budućnosti čovječanstva.
